Nakon što smo donijeli odluku da krećemo u svijet poduzetništva otvaraju nam se vrata potpuno novog svijeta a sa time se javlja i gomila novih pitanja. Jedno od njih je: kako sada odlučiti koji pravni oblik poduzetništva je bolji, d.o.o. ili obrt?
Pitanje je to koje zahtijeva da sjednemo sami sa sobom i pogledamo našu ideju koju planiramo pretvoriti u stalan posao i postavimo si nekoliko pitanja o našim ciljevima.
Često na kraju donesemo odluku na temelju troškova osnivanja i mjesečnih troškova koje imamo kasnije, međutim da li je to jedino što je bitno?
Pravni oblik poduzetništva
Pogledajmo malo bolje ta dva oblika poduzetništva. Krenimo sa odgovornošću, u obrtu ti kao vlasnica odgovaraš za svoje poslovanje cijelom svojom imovinom, s druge strane kod d.o.o.-a si kao vlasnica odgovorna samo do iznosa temeljnog kapitala, znači do 20.000,00 kuna (odnosno do 10,00 kuna ako se odlučiš na otvaranje j.d.o.o.-a kao jednostavnijeg oblika d.o.o.-a). Vjerujem da si sada pomislila, dobro pa što, neću varati ni krasti. Nije stvar u tome, razmisli da li svoj posao započinješ iz razloga da je to nešto dugotrajno ili da ga imaš tek tako na neki kratki rok. Ako gledamo dugoročno, nitko ne zna što nam sve budućnost nosi, vjerujem da većina nas nije ni sanjala da ćemo biti zaključani doma na određeni period. Ponekad problemi u poslovanju dođu zbog vanjskih okolnosti na koje nemamo apsolutno nikakav utjecaj.
Kada gledamo troškove, osnivanje obrta je besplatno od rujna, s druge strane osnivanje d.o.o./j.d.o.o. oblika vlasništva ima određene troškove. Često se misli da nam je temeljni kapital koji uplatimo trošak, ali nije tako. To je novac s kojim raspolažete nakon što je vaše poduzeće otvoreno.
Ako pogledamo knjigovodstvo odnosno računovodstvo, kod obrta, i tu mislim prvenstveno na paušalni obrt, to možete raditi sami. S druge strane za obrt dohodaš i d.o.o. / j.d.o.o. bih vam ipak predložila da angažirate stručnjaka. Tako da se osim onih klasičnih troškova kao što su porezi i doprinosi javlja i trošak knjigovodstvenih usluga.
No, ajmo pogledati malo naš posao. Sa čime se bavite? Tko su vaši kupci? Tko su vaši dobavljači? Koji su vaši troškovi? Koje ciljeve ste si postavili za svoj posao?
Objasnit ću vam važnost ovih pitanja na primjeru: recimo da pokrećete posao savjetovanja poduzetnika, nuditi ćete im edukacije iz područja engleskog jezika, i oni su vam najbitniji klijenti odnosno kupci, to je niša koju ste odabrali. Vaši troškovi se svode na vašu plaću i nešto sitno na uredski materijal i tu i tamo koji ručak. Recimo da vam je plan za prvu godinu poslovanja imati prihode od 20.000 kuna mjesečno.
- Paušalni obrt
Prihodi 20.000,00 kn
Komorski doprinos 76 kn
Obvezni doprinosi 1.340,43 kn
Porez na dohodak 375,00 kn
Prirez (ZG) 442,50 kn
Uredski materijal i sitni troškovi 1.000,00 kn
Dobit / gubitak 16.766,07 kn
- d.o.o. / j.d.o.o.
Prihodi 20.000,00 kn
Komorski doprinos 42 kn
Obvezni doprinosi, porez i prirez 2.360,88 kn
Uredski materijal i sitni troškovi 1.000,00 kn
Dobit / gubitak 16.597,12 kn
Porez na dobit 1.991,65 kn
Neto dobit 14.605,47 kn
Razlika je u dobiti, dok vam je kod paušalnog obrta dobit ono što ostaje vama, kod d.o.o.-a morate platiti porez na dobit i tek onda dobijete iznos neto dobiti s kojom raspolažete, ali i kod isplate nje morate platiti porez na dohodak od kapitala (10%) i prirez (18% za Zagreb). Tako da je ovaj pravni oblik poduzetništva ako ovako gledamo nepovoljniji.
Međutim, što je bolje za vaše kupce? Ako su oni poduzeća koje su recimo u sustavu PDV-a, a vi niste u sustavu PDV-a te im izdajete račun bez PDV-a koji si oni onda ne mogu ni priznati. Da li će to njima biti bitno? Postavite se u njihove cipele. S druge strane da je obrnuta situacija i da su vam kupci isključivo fizičke osobe tada bi bilo povoljnije za njih da ste vi obrtnik paušalist koji nije u sustavu PDV-a, jer bi uslugu od 500 kuna toliko i platili, dok recimo da ste u sustavu PDV-a tada bi vaša usluga bila 625 kuna što je skuplje za vaše kupce – fizičke osobe jer njima pretporez ništa ne znači, dok si ga drugi poduzetnik ako je u sustavu PDV-a može „vratiti“ kroz prijavu PDV-a.
Možemo otići i korak dalje, što ako ste u sustavu PDV-a a vaš najveći trošak je plaća vaših radnika, ako su vam prihodi niži od 300.000 kuna godišnje možete izabrati da niste u sustavu PDV-a. Ako niste u sustavu PDV-a nemate obvezu PDV-a mjesečno, ali ako jeste u sustavu PDV-a, a vaši troškovi su uglavnom oni na kojima nemate mogućnost priznavanja pretporeza, tada ćete imati visoku obvezu PDV-a svakog mjeseca što onda utječe na vaš cashflow.
Ovo je samo nekoliko primjera, da bi mogli odlučiti koji je pravni oblik poduzetništva bolji za vas potrebno je napraviti plan i analizu i projekcije što će se dogoditi ako se dogodi x ili y. Ovo se možda čini kao jedna od banalnih stvari u samim početcima, ali željela bih vam ostaviti za kraj za razmišljanje, što ako poželite jednog dana kupiti stan i odete u banku zatražiti kredit? Banke trenutno ne gledaju blagonaklono na poduzetnike, na obrtnike gledaju još gore, jer je obrt zapravo fizička osoba i nema status pravne osobe. S druge strane banke mogu uzeti vašu dobit u obzir kod davanja kredita vama osobno jer je ta dobit zapravo vaš osobni prihod. A što ako poželite prodati svoj biznis? Lakše ćete prodati trgovačko društvo koje ima status pravne osobe nego obrt koji ima status djelatnosti koju obavlja fizička osoba.
I za kraj, nema pravog ni krivog odgovora, ne može nitko ni znati da je jedno bolje od drugoga za vas, ali vam netko (ili vi sami) može izraditi projekcije na temelju kojih ćete onda donijeti najbolju odluku za sebe.
