Siječanj je zimski mjesec, s najmanje sunčeve svjetlosti. Izlaganje sunčevoj svjetlosti povećava razinu hormona koji su bitni za regulaciju raspoloženja, motivacije i imuniteta (kortizol, dopamin, adrenalin) pa kad je sunca manje – i naš organizam je u “down” fazi te može doći do tzv. sezonske potištenosti. Osim toga, velika je razlika između prazničnog, blještavog, veselog prosinca i smirenog, usporenog siječnja. Nekima to odgovara, no drugima baš to snižava raspoloženje i ometa ih u svakodnevnom funkcioniranju. Mediji tome još dodatno doprinose, izbacujući tekstove o siječnju kao najdepresivnijem mjesecu u godini.
Ljudi često misle da njihovo raspoloženje ovisi samo o vanjskim okolnostima i o drugim ljudima, no to je samo djelomično istina.
Najveći utjecaj na to kako ćemo se osjećati i kakvo ćemo raspoloženje imati imaju naše misli – tj. kako i što mi mislimo o onome što se dešava oko nas, o ljudima oko nas i njihovom ponašanju te koje ćemo akcije slijedom tih misli poduzeti.
Zbog toga danas dijelim s vama nekoliko aktivnosti koje su korisne ne samo za borbu protiv “depresivnog siječnja” već i za svakodnevni život.
Naime, kad svjesno razmišljate o tome kako možete podignuti svoje raspoloženje i birate akcije kojima to u trenutku možete postići, to vam daje moć da utječete na svoj život jer se uz bolje raspoloženje i vaša percepcija drugih ljudi i događaja mijenja.
- POPIS AKTIVNOSTI
Odmah nakon što pročitate ovaj članak, krenite napraviti popis aktivnosti koje vam dižu energiju. Možda je to vrtlarenje, možda igra s kućnim ljubimcem, možda kava s prijateljicom, možda ples na omiljenu pjesmu. A možda i sve to! Svatko intuitivno zna koje su to aktivnosti za njega, a sada je vrijeme da ih osvijestite i stavite na papir. Ciljajte na barem deset aktivnosti, no što više – to bolje! Vodite računa o tome da na popis stavite i aktivnosti koje su izvedive odmah i koje traju kratko, jer nekad nećete moći izdvojiti puno vremena za sebe. Ne zaboravite navesti i aktivnosti na otvorenom, jer izlaganje sunčevu svjetlu pozitivno utječe na raspoloženje i smanjuje vjerojatnost pojave sezonske potištenosti.
Svaki dan odaberite i svjesno odradite jednu od tih aktivnosti i pratite (i zapisujte) kakav utjecaj ima na vaše raspoloženje: je li ga podiglo i ako da – u kojoj mjeri te koliko dugo je trajao utjecaj. Na taj način ćete dobiti bolji uvid u to što vam odgovara, jer ponekad mislimo jedno, a realnost pokazuje drugačije.
- MAPA FOTOGRAFIJA
U mobitelu ili na računalu, gdje god da spremate fotografije, napravite mapu s fotografijama koje vas podsjećaju na ugodne trenutke, koje vam izmame osmijeh na lice i potaknu vas da se prisjetite ljepote dana u kojem je fotografija snimljena. Nazovite mapu imenom koje vam također izmami osmijeh ili vam napuni srce (npr. Sreća, Obilje, Radost, Dreams come true, Moje sve ili nešto drugo što s vama rezonira). Odaberite pet do deset fotografija, jer je cilj skupiti na jednom mjestu samo one koje vam samim pogledom na njih dignu energiju, a ne napraviti novu digitalnu hrpu bez stvarnog značenja. Nakon toga, postavite namjeru da ćete kroz 2024. godinu trenutke u kojima se osjećate odlično ovjekovječiti fotografijom koju ćete onda odmah spremiti u tu mapu.
Dodatna ideja: namjestite da vam se fotografije iz te mape vrte kao screensaver ili pozadina na mobitelu ili računalu.
- SMIJEH
Svjetski dan smijeha obilježava se 10. siječnja i odlična je prilika da osvijestimo benefite smijeha: smijanjem unosimo više kisika u tijelo i pridonosimo zdravlju srca: kada se smijemo “punim plućima” doslovce unosimo više kisika u organizam, a dodatni kisik pomaže u snižavanju broja otkucaja srca te stimulira rad parasimpatičkog živčanog sustava, čime se opuštaju i šire krvne žile pa se snižava i krvni tlak.
Uz to, smijeh smanjuje razinu stresa, jer je parasimpatički živčani sustav odgovoran za opuštanje. Smijeh pomaže i u jačanju imunosnog sustava, a potiče i oslobađanje endorfina, hormona koji smanjuje osjetljivost na bol. Snižava se i kortizol, hormon stresa, koji može uzrokovati nesanicu, anksioznost i depresiju. Tijekom smijanja mozak luči hormone sreće – endorfin, serotonin i dopamin – što pomaže u rješavanju napetosti i tjeskobe. Premda minimalno, smijeh utječe i na mršavljenje, jer stezanje trbušnih mišića prilikom smijanja troši dodatne kalorije.
I za kraj, pokazalo se da smijanje poboljšava koncentraciju, jer se zbog smijeha osjećamo dobro što vodi do bolje fokusiranosti na zadatak. Sasvim dovoljno razloga da osvijestimo koliko se smijemo i da to pokušamo činiti što više.
- ZAGRLJAJI
Istraživanja kažu da je 20 sekundi zagrljaja dovoljno da se počne lučiti oksitocin, tzv. hormon ljubavi. On snižava krvni tlak i smanjuje izlučivanje hormona stresa te tako povoljno utječe na naše fizičko i mentalno zdravlje. Svjetski dan zagrljaja obilježava se 21. siječnja pa podijelite tu informaciju sa svojom okolinom, a usput iskoristite priliku da podijelite s njima i pokoji zagrljaj – što dulji to bolje. Poklanjajte i zagrljaje sebi – i to se broji!
Što od navedenog planirate prvo učiniti? 🙂
