Je li moguće pronaći klijente bez društvenih mreža?
Posljednjih godina najčešći savjet za nove poduzetnike koji čujem je da trebaju pokrenuti društvene mreže i redovito objavljivati ne samo tekstove i slike, već i video, jer nas potencijalni klijenti i kupci žele bolje upoznati prije suradnje. To nije loš savjet, ali nije nužno niti dobar savjet za svakoga.
U ovom se članku nalaze brojna pitanja za promišljanje i najviše ćeš vrijednosti dobiti iz njega ako izdvojiš malo vremena da sama odgovoriš na njih. Ako to ne možeš učiniti sada, spremi ovaj članak za kasnije da ga možeš pročitati još jednom i primijeniti ove informacije!
Stručnjaci i stručnjakinje za društvene mreže tvrde da ako redovito objavljujemo zanimljiv i koristan sadržaj na društvenim mrežama, ljudi će se svakako zainteresirati za naše usluge i obratiti nam se. No moje praktično iskustvo u posljednjih 10 godina to nije potvrdilo. Koliko god truda i vremena ulagala u sadržaj na svojim profilima, koliko god korisnih savjeta podijelila u zajednicama gdje se nalaze moji potencijalni klijenti, izuzetno rijetko dobivam upite od osoba koje su me upoznale putem društvenih mreža.
Sada bi netko rekao da nešto radim pogrešno:
- Moraš bolje definirati publiku, ključne riječi, hashtagove…
- Preispitaj strategiju sadržaja i isprobaj nešto novo.
- Trebaš više koristiti video, stories, reels…
- Ne stavljaš dovoljno selfija i osobnih priča, kupci te žele bolje upoznati.
- Objavljuj češće!
Da sam poduzetnica-početnica bez dovoljno klijenata, možda bih povjerovala u to i uprla još više. Isprobala bih sve metode, trošila sate i sate na snimanje i uređivanje objava… Ali nisam više početnica.
Dobivam brojne upite i klijente, ali vrlo malo putem društvenih mreža.
Zašto bih tratila vrijeme i novac na popravljanje nečega što ne radi, kada ga mogu uložiti u ono što daje rezultate?
Vjerojatno te zanima što to za mene tako dobro radi:
- Osobne preporuke klijenata, kolega i poznanika.
- Dvojezična web stranica s korisnim sadržajem koja izvrsno kotira na tražilicama.
- Newsletter.
Prve dvije stavke donose mi najviše posla, s time da sam u početku veliku većinu klijenata pronalazila putem preporuka, a sada je omjer znatno veći u korist web stranice.
Newsletter me u početku razočarao jer nisam imala uspjeha s prodajom usluga dizajna, ali sam otkrila da preko njega bolje prodajem povoljnije usluge kao što su savjetovanje i edukacije. Također kad sam objavila svoju prvu knjigu, najveći broj kupaca bili su moji newsletter pretplatnici.
Naravno, ja sam samo jedna osoba koja je posao pokrenula u specifičnim okolnostima koje se ne mogu ponoviti. Moje iskustvo nije univerzalno.
Kako znati jesu li društvene mreže korisne za tvoj posao?
Ako se pronalaziš većim dijelom u sljedećim tvrdnjama, društvene mreže mogu biti korisne:
- Uživaš u stvaranju objava i interakciji s publikom.
- Sa zanimanjem pratiš druge korisnike i komuniciraš s njima.
- Tvoje objave dobivaju ne samo reakcije/likeove, već i komentare.
- Neki komentari se izravno raspituju o tvojim uslugama – zanimaju ih cijene, specifikacije, dostupnost…
- Korisnici ti šalju upite za usluge ili proizvode putem privatnih poruka.
- Značajan broj korisnika dolazi na tvoju službenu web stranicu izravno s društvenih mreža.
Ako se pronalaziš većinom u sljedećim tvrdnjama, društvene mreže vjerojatno nisu najbolji izbor za tebe:
- Kreiranje objava i interakcija s publikom na društvenim mrežama te opterećuje i iscrpljuje.
- Nisi pretjerano zainteresirana za praćenje i komentiranje tuđih objava.
- Korisnici rijetko komentiraju tvoje objave.
- Do sada nisi primijetila interes korisnika za tvoje usluge ili proizvode.
- Ne dobivaš upite putem privatnih poruka.
- Ne primjećuješ da društvene mreže značajno doprinose posjećenosti tvoje web stranice.
- Ne želiš provoditi vrijeme na telefonu, posebno van radnog vremena.
- Osjećaš se izloženo i nesigurno, jer društvene mreže omogućuju određenim ljudima koje više ne želiš u svom životu da saznaju informacije o tebi.
Ako je tvoje iskustvo miješano, najvažnije je kako se osjećaš. Ako nisi motivirana za aktivno sudjelovanje na društvenim mrežama, to se reflektira na kvalitetu tvojih objava te na energiju koju unosiš u sve interakcije. Drugi ljudi prepoznaju naš entuzijazam, kao i njegov nedostatak.
Ako te ideja povlačenja s društvenih mreža privlači, ali ne znaš na koji način privući novu publiku i kupce, predlažem sljedeće korake.
Primijeni ono što ti djeluje korisno, a zanemari ono što se ne odnosi na tebe.
1. Uloži energiju u prodajne kanale koji dobro rade
Obično se u poslovanju fokusiramo na unaprjeđivanje onoga što ne radi dobro, a zanemarujemo ono što već radi. Možda zato što mislimo da nema potrebe popravljati nešto što nije pokvareno. Smatram to velikim propustom.
Prodajni kanali koji su se pokazali uspješni uz malo truda mogu postati još uspješniji i tako u potpunosti ukinuti potrebu za drugim metodama.
Preporuke su obično jedan od najuspješnijih kanala prodaje, posebno kod uslužnih tvrtki. No većina nas ne radi dovoljno na poticanju preporuka. Vjerojatno je razlog tome što nam izravan razgovor s ljudima predstavlja nelagodu. Mnogo je lakše slati masovne poruke “u svemir”.
Rekla bih da je jedan od razloga zašto su društvene mreže tako popularne taj što nam daju dojam da puno radimo, a pri tome se ne izlažemo emocionalno na isti način kao u komunikaciji jedan-na-jedan.
Različiti načini kako možemo potaknuti preporuke:
- Eksplicitno zamoliti klijente, kolege, prijatelje i poznanike da preporuče naše usluge ako za to bude prikladna prilika. (Idealno u razgovoru ili individualiziranoj poruci.)
- Podijeliti po nekoliko posjetnica ljudima uz napomenu da ih slobodno proslijede dalje.
- Na kraju svakog projekta poslati klijentima email zahvale ili fizički poklon te u sklopu toga napomenuti da bismo rado surađivali s njihovim kolegama i suradnicima ako za to bude prilike.
- Pripremiti tekstove emaila koje klijenti mogu upotrijebiti da bi nas preporučili drugima.
- Ponuditi proviziju za svakog novog klijenta kojeg nam osoba dovede. Ona se može isplatiti ili iskoristiti kao kupon za tvoje usluge ili proizvode.
- Pokloniti neki proizvod za svakog novog klijenta kojeg nam osoba dovede. (Ovo je posebno korisno za biznise koji imaju široku paletu proizvoda.)
- U znak zahvale za dovedene klijente, kod idućeg projekta odobriti popust na usluge. Na taj način ne stvaramo očekivanje da ćemo uvijek isplatiti “proviziju”, ali klijent dobiva pozitivno iskustvo koje će ih vrlo vjerojatno potaknuti da nas i dalje preporučaju.
- Na dnu svakog newslettera uključiti poruku kojom potičemo čitatelje da nas preporuče drugima.
Ovisno o tome koji prodajni kanali najbolje rade za tebe, razmisli kako iz njih izvući maksimum.
Odakle trenutno dolaze tvoji klijenti?
Što sada radiš da bi potaknula prodaju putem tih kanala?
Što možeš početi raditi da bi maksimizirala prodaju?
2. Pronađi nove metode promocije
Činjenica je da većina drugih kanala promocije zahtijeva više vremena, truda, i(li) novaca od društvenih mreža. No baš zato daju i mnogo bolje rezultate.
Nemoj pokušavati previše stvari odjednom! Najbrže se vide rezultati kada smo dosljedni. Kad se jedna metoda uhoda, s vremenom možeš uvoditi nove.
Web stranica i optimizacija za tražilice (SEO)
Fokusiranje na ovu metodu je posebno učinkovito za usluge i proizvode koje ljudi aktivno traže. To znači da upisuju u tražilice vezane ključne riječi i uspoređuju dostupne ponude. U pravilu se radi o uslugama i proizvodima koji su već ustaljeni na tržištu pa to znači da je i konkurencija veća. No nisu svi konkurenti jednako posvećeni svojoj web stranici, tako da prilika uvijek postoji za one koji se žele potruditi.
Moja niša (grafički dizajn) je izuzetno zasićena, pogotovo jer mnogi moji kolege imaju tehničke vještine da sami izrade vrlo lijepe i funkcionalne web stranice. Unatoč tome, moja hrvatska web stranica se uspjela probiti na prvu stranicu Google rezultata za određene ključne riječi koje moji potencijalni klijenti pretražuju pa redovito putem nje dobivam upite. U niši koja je manje zasićena ovo može biti još lakše.
Što ako nudiš proizvod ili uslugu za koju ljudi niti ne znaju da im treba? Moguće je i u tom slučaju koristiti sadržajni marketing i SEO, s fokusom na teme i ključne riječi koje tvoji potencijalni klijenti traže.
Npr. netko tko se bavi kaligrafijom može pisati blog o temama kao što su: unikatni pokloni, pozivnice za vjenčanje, uređenje doma, obilježavanje važnih obiteljskih događaja, itd. Osoba koja se interesira za navedene teme kroz koristan sadržaj može saznati da uopće postoji mogućnost naručivanja unikatnog kaligrafskog dizajna za svoje potrebe.
Koje pojmove tvoji potencijalni kupci pretražuju na internetu?
Ima li smisla stvarati sadržajnu web stranicu koja će privući ljude baš u trenutku kada su spremni na kupnju? Ako je odgovor da, koje sadržaje možeš postaviti na nju da bi educirala posjetitelje i motivirala ih na kupnju?
Newsletter
Newsletter je prikladan medij u sljedećim situacijama:
- Usluge nisu dostupne kontinuirano već u određenim terminima (npr. edukacije) pa kupci žele dobiti obavijest kada budu otvorene prijave.
- Svoje proizvode sezonski osvježavaš pa kupci žele saznati čim bude dostupna nova kolekcija.
- Ponekad nudiš popuste.
- Klijentima treba dugo da se odluče na kupnju. Svjesni su problema i žele više naučiti o njemu, ali nisu još spremni napraviti promjenu, ili nisu sigurni koja je opcija za njih najbolja.
- Prodaješ kreativne proizvode koje ljudi kupuju zbog tvog jedinstvenog izričaja ili pogleda na svijet pa ne žele propustiti tvoje nove uratke (npr. knjige ili umjetnine).
Sadržaj newslettera ovisi o tome što prodaješ i što kupci očekuju. U slučaju klijenata koji su neodlučni, edukativni sadržaj koji im omogućuje da samostalno riješe neki manji problem će povećati njihovo povjerenje. No edukativni sadržaj niti je potreban, niti koristan za sve tipove ponuda!
Newsletter se često promiče kao zamjena za društvene mreže, ali nije nužan za poslovanje. Više od 90% kupaca mojih usluga nikada nije bilo pretplaćeno na moj newsletter. Također, većina mojih klijenata nema vlastiti newsletter.
Jesu li tvoji kupci željni primanja informacija o novim uslugama, proizvodima ili akcijama?
Ako jesu, osmisli kako ćeš ih pozvati da se pretplate na newsletter te kakve ćeš im obavijesti redovito slati.
Partnerstva i posredništvo
Jedan od mogućih načina prodaje krajnjim kupcima je putem posrednika koji već ima zainteresiranu klijentelu.
Ovo je često kod fizičkih proizvoda. Osoba koja izrađuje predmete ili umjetnine može ih prodavati u različitim suvenirnicama, galerijama i drugim prodavaonicama. Autori svoje knjige često prodaju na popularnim web knjižarama kao što je Amazon, a tečajeve mogu prodavati na platformama Skillshare ili Udemy. (Postoje brojne platforme s različitim poslovnim modelima, ne tvrdim da su ove koje sam navela najbolje.)
I usluge je moguće prodavati putem zastupnika, ili u suradnji s nekom drugom tvrtkom. Go2human Hub je platforma koja povezuje virtualne asistente s klijentima. Oni ne zapošljavaju asistente i svi suradnici platforme moraju imati registriran obrt ili d.o.o., ali zato pružaju podršku u pronalaženju klijenata, održavanju ugodne suradnje i profesionalnom razvoju.
Ako neka druga osoba ili tvrtka pruža komplementarne usluge koje su usmjerene prema istim kupcima, zajedno možete formirati sveobuhvatnu ponudu. Ovo zahtijeva umrežavanje i upoznavanje s drugim poduzetnicima, prepoznavanje prilika te malo hrabrosti da drugoj strani predložimo suradnju!
Posrednici ili partneri zadržavaju dio od prodaje (provizija ili marža) kako bi pokrili vlastite troškove. U nekim su branšama ovi iznosi i do 50% pa treba formirati cijenu koja omogućuje profitabilnost čak i u tom slučaju.
Gdje potencijalni kupci tvojih proizvoda ili usluga već kupuju? Mogu li se tvoji proizvodi ili usluge također tamo prodavati? Ako da, koga trebaš kontaktirati da bi ostvarila suradnju?
Ako znaš kolike su marže ili provizije posrednika, izračunaj isplati li ti se više prodavati preko njih ili ulagati vlastito vrijeme u prodaju i marketing?
Poznaješ li nekoga tko prodaje istim kupcima kao i ti? Bi li se vaše ponude mogle povezati u jedan paket usluga?
Direktna ponuda (pitch)
Direktna ponuda obuhvaća pisanje email poruka ili telefonsko pozivanje poslovnih subjekata koji bi mogli biti zainteresirani za kupnju. Ova je metoda na lošem glasu jer nas tvrtke prečesto spamaju nudeći usluge za koje nismo zainteresirani, a koje pronalaze naše kontakt podatke u raznim registrima ili kupljenim listama. Ne govorim o tome, već o nečem sasvim drugom!
Da bi se privlačna ponuda razlikovala od neželjenog spama treba zadovoljavati određene kriterije:
- Iz javno dostupnih podataka ili iz prethodne komunikacije s potencijalnim klijentom možemo pretpostaviti da bi im naša ponuda mogla biti ne samo korisna već i dobrodošla baš sada.
- Ponuda treba biti prilagođena potrebama potencijalnog klijenta.
- Ponuda je dovoljno detaljno opisana i ne zahtijeva od druge strane previše angažmana. Ako drugima nudimo nešto što nisu tražili, moramo se potruditi da im što više olakšamo odluku.
- Ponuda je dostavljena metodom komunikacije koju potencijalni klijent preferira.
Iz ovoga je jasno da pitcheve ne možemo slati bilo kome! Ako ne znamo koje su njihove stvarne potrebe, niti na koji način žele komunicirati s ponuđačima, šanse da ćemo potencijalnim kupcima ponuditi baš ono što žele je vrlo mala.
Nikad nisam slala pitcheve vezane za grafički dizajn, ali slala sam ponude svojih radionica organizacijama koje održavaju edukacije. Neki od pitcheva su bili prihvaćeni, dok na druge nisam niti dobila odgovor. Definitivno ću to raditi i ubuduće.
Pitch može poprimiti razne oblike, ovisno o kompleksnosti ponude i odluke o kupnji:
- Email poruka.
- Privatna poruka putem društvenih mreža ili neke druge platforme.
- Banner grafika na kojoj su navedeni svi podaci.
- Tekstualni dokument u cloudu (npr. Google Drive ili Dropbox).
- PDF prezentacija.
- Web stranica s detaljnim pojašnjenjem ponude.
- Informativni video.
Uvijek je poželjno uključiti najvažnije informacije u tekst poruke kako bi primatelj odmah mogao procijeniti isplati li im se dalje proučavati privitke i poveznice.
Znaš li tko bi bio idealan klijent ili kupac za tvoju ponudu? Na temelju čega zaključuješ da bi upravo sada bili zainteresirani?
Ako se bojiš da će odgovor biti “ne”: što je najgore što se može dogoditi? A što je najbolje što se može dogoditi? Je li rizik vrijedan potencijalne nagrade?
Koji format ponude bi bio najprikladniji?
Podcast
Podcast je dobra opcija za one koji žele razviti utjecaj u svojoj branši. Obično podcaste pokreću pružatelji intelektualnih usluga koji mogu podijeliti korisno znanje vezano za svoje usluge, ali podcast ne mora nužno biti usmjeren kupcima. Podcaste slušaju naši kolege, klijenti naših kolega, kao i ljudi koji se žele baviti istim poslom.
Ponekad zaista netko tko je zainteresiran za naše usluge može poslušati epizodu koja je vezana za problem koji žele riješiti, ali u pravilu ovo nije metoda brze prodaje. Prije ćemo do kupaca doći nekim zaobilaznim putem, jer je netko podijelio našu epizodu, pa je netko drugi kliknuo na tu objavu i naš profil, i gle slučajnosti, taman im treba naša usluga.
Format podcasta može biti monolog, intervju ili interakcija sa slušateljima. (Slušatelji šalju pisana ili snimljena pitanja na koja voditelj odgovara.)
Nedostatak podcasta je što imaju višu barijeru za početnike. Kvalitetna produkcija zahtijeva znanje, vrijeme i novac za mikrofon, softver za uređivanje ili uslugu koju plaćamo nekome drugome, ažuriranje podcast platformi… Moguće je pokrenuti podcast i s pametnog telefona, ali bolje je uložiti u neki minimum opreme kako bi naši slušatelji uživali u kvalitetnijem zvuku.
Imaš li mnogo za reći i želiš to podijeliti?
Možeš i želiš li se obvezati na redovito objavljivanje epizoda?
Koju opremu već imaš, a što bi još trebala nabaviti?
Video
Kao i podcast, video je medij za one koji žele povećati svoj doseg i utjecaj. Najpopularnije teme videa su edukativni sadržaji, ali to mogu biti i intervjui ili reportaže s događaja.
Video je posebno zanimljiv za sve koji mogu pokazati što i kako rade. Na taj način ljudi se mogu dodatno približiti našim uradcima i dobiti mnogo prirodniji dojam, što će povećati njihovo povjerenje.
Iako je video prisutan na društvenim mrežama, video nisu samo društvene mreže. Dapače, moguće je objavljivati ih na vlastitim web stranicama i uopće se ne zamarati pratiteljima, komentarima i ostalim društvenim elementima. (YouTube komentari i lajkovi se mogu ugasiti.)
Privlači li te nastup pred kamerom?
Što bi mogla pokazati potencijalnim kupcima, a što kroz druge medije nije moguće?
Koju opremu već imaš, a što bi još trebala nabaviti?
Trebaš još ideja?
Ovo nije iscrpna lista, već samo neke ideje koje su meni bile najzanimljivije. Postoji bezbroj opcija i sigurna sam da svatko može pronaći nešto za sebe.
Pri odabiru metoda vodi se sljedećim pitanjima:
Na kojim mjestima u stvarnom svijetu se u većem broju okupljaju moji potencijalni klijenti? (Npr. sajmovi, konferencije, knjižnice, teretane, itd.)
Koje tradicionalne i internet medije prate moji potencijalni klijenti? Kako mogu na njima predstaviti svoj rad, ili ponuditi korisne resurse ili savjete?
Gdje mogu ponuditi besplatne uzorke proizvoda ili resurse i tako privući potencijalne kupce?
Mogu li se učlaniti u neko udruženje i bolje se povezati s lokalnom zajednicom?
Mogu li sama organizirati događaj koji bi privukao potencijalne klijente i zainteresirao ih za moj rad? Mogu li u suradnji s još nekim organizirati takav događaj?
3. Digitalni detoks: testiraj poslovanje bez društvenih mreža
Nipošto ne mislim da bi svatko trebao ukinuti sve društvene mreže odjednom. No smatram kako bi mnogim poduzetnicama koristilo da iskuse kako je to živjeti i raditi bez društvenih mreža barem na kraći period.
Digitalni detoks daje nam priliku da istražimo vlastiti odnos s društvenim mrežama dok nismo uronjeni u njih. Iz mog iskustva, tek kad smo “vani” možemo objektivno sagledati vlastite nezdrave navike i kako one utječu na naše mentalno zdravlje, produktivnost, percepciju uspjeha i odnose s bližnjima.
Detoks u trajanju od 7 do 10 dana je dobar za oporavak od sagorijevanja (burnout) i uvođenje jedne poželjne navike, posebno ako to činimo dok smo na godišnjem odmoru. Kraći radni detoks je idealan za lansiranje novih projekata, jer bez distrakcija u manje vremena možemo napraviti mnogo više nego inače.
Detoks od 14 do 30 dana tijekom godišnjeg odmora je izrazito blagotvoran za mentalno zdravlje, posebno nakon perioda napora i stresa. Odličan je za uvođenje jedne ili više zdravih navika te pronalazak novih hobija koji će ispuniti vrijeme koje smo inače tratili na društvenim mrežama.
Detoks u trajanju od 30–60 dana ili dulje otvara prostor za eksperimentiranje s novim marketinškim i prodajnim kanalima te temeljitu poslovnu transformaciju.
Nakon završenog detoksa možemo se vratiti korištenju društvenih mreža, ali barem u početku će naš odnos prema njima biti znatno drugačiji od prijašnjeg. Kako vrijeme ide, tako smo sve skloniji zapadanju u stare destruktivne navike, zato je ovaj inicijalni period dobro iskoristiti da prilagodimo svoj pristup kako bi kontinuirano mogli provoditi manje vremena na društvenim mrežama.
Ako nikada nisi bila na digitalnom detoksu i želiš pokušati, preporučam da kreneš od kraćeg trajanja (7 do 10 dana).
Ako ti se svidi, nakon oko pola godine (ili kad god se ukaže prilika), isprobaj dulji detoks.
Jesi li ikada bila na digitalnom detoksu? Koliko je trajao? Kakvo je bilo tvoje iskustvo?
Zvuči li ti privlačno ideja odmora od društvenih mreža?
Ako misliš da to za tebe nije moguće, zašto nije?
Da bih drugima olakšala ovaj izazov, razvila sam vodič “Moj digitalni detoks” koji te vodi kroz pripremu za uspješan digitalni detoks te usmjerava na konstruktivne aktivnosti tijekom svakog dana.
4. Eliminiraj kanale društvenih mreža koji mnogo traže, a malo daju
Za procjenu učinkovitosti poslovnih ulaganja koristi se dimenzija povrata ulaganja: ROI (return of investment). Obično se izražava kao postotak ili razlomak. Formula za izračun je:
ROI = (prihod od ulaganja – trošak ulaganja) / trošak ulaganja
Kod društvenih mreža prihod od ulaganja značio bi ukupan neto prihod ostvaren od klijenata i kupaca koji su nas pronašli ili kontaktirali putem društvenih mreža. Ako se prodaja obavlja na web stranici ili web shopu, pod društvene mreže ubrajamo sve ostvarene konverzije kod kojih je društvena mreža imala važan utjecaj (npr. kupac/klijent je kliknuo na oglas, na link unutar objave, ili na poveznicu u profilu). Sve daljnje ostvarene prodaje prema istim kupcima ili klijentima se također računaju, jer pretpostavljamo da se one ne bi dogodile bez prve koja je bila potaknuta društvenim mrežama.
U trošak ulaganja uračunavamo sav financijski trošak kao što su plaćeni oglasi, komercijalne aplikacije i stock fotografije, usluge izrade sadržaja (tekst, vizuali, video), te usluge održavanja društvenih mreža. Također uključujemo i sve savjetodavne usluge koje se primarno odnose na društvene mreže, kao i edukacije.
U trošak uračunavamo i vlastitu satnicu za svo vrijeme provedeno kreirajući objave, odgovarajući na komentare i poruke te sve druge poslovno usmjerene aktivnosti na društvenim mrežama. Isti iznos koji bi naplatila klijentu za usluge u sklopu projekta sada izračunaj sebi kao trošak održavanja društvenih mreža. Za većinu nas ovaj će iznos biti višestruko veći od svih drugih troškova vezanih za društvene mreže.
Ako je ROI veći od 100%, to znači da se marketinška aktivnost isplati. No poželjno je da bude značajno veći, da sa što manje ulaganja postižemo što veće rezultate.
Ako izračunamo ROI za svaki kanal društvenih mreža posebno, možemo vidjeti koje od njih daju najbolje rezultate i usmjeriti se na njih. One koje imaju ROI manji od 100% mogu slobodno otpasti, jer je bolje uložiti resurse u metode koje daju više.
Umjesto pitanja za razmišljanje, pripremila sam tablicu s formulama koju možeš kopirati i u nju upisati vlastite podatke.
Ne daj da FOMO* upravlja tvojim biznisom.
*FOMO = fear of missing out, strah da ćemo propustiti nešto važno ako nismo prisutni tamo gdje su i “svi” ostali.
Kako smo živjeli prije društvenih mreža, možemo živjeti i nakon njih. Brojni poduzetnici u Hrvatskoj uspješno posluju iako nemaju nikakvu prisutnost na internetu. (Moj je otac jedan od njih.)
Tehnologija nam je donijela mnogo dobra, ali i mnogo obaveza koje nam možda ne odgovaraju. Sve pretpostavke koje imamo o tehnologiji i njenoj “nezamjenjivoj” ulozi u našem poslovanju trebamo preispitati.
Kad idući put čuješ savjet da bi svaka poduzetnica trebala raditi ovo ili ono, zapitaj se: je li to savjet stručnjaka koji mi želi prodati svoje usluge ili edukaciju baš na tu temu?
Zdrava doza skepse prema svakom savjetu je korisna. I prije svega, vjeruj sebi.
