S komunikacijom se susrećemo svakodnevno jer je prisutna u svim područjima života, no pitanje je koliko zaista uspješno komuniciramo. Uglavnom pod komunikacijom podrazumijevamo razgovor između dviju ili više osoba, međutim komunikacija je puno više od toga.
Kako uspješno komunicirati?
Najčešća podjela komunikacije je na verbalnu i neverbalnu gdje verbalna označava komunikaciju riječima, a neverbalna komunikaciju mimikom i pokretima tijela. Čak i kad ne komuniciramo riječima, naš stav tijela i izraz lica komuniciraju određenu poruku ljudima koji nas promatraju, a na temelju koje oni donose zaključke o nama.
Npr. ako smo na nekom društvenom događaju i stojimo u kutu, tipkajući po mobitelu, izbjegavajući kontakt očima s drugima i pogrbljenog položaja tijela – iako ne sudjelujemo aktivno u verbalnoj komunikaciji, svojom neverbalnom komunikacijom možemo ostavljati dojam da smo sramežljivi ili nezainteresirani za upoznavanje i razgovor. To ne mora značiti da mi zaista jesmo sramežljivi ili nezainteresirani, no trebamo biti svjesni pretpostavki koje drugi ljudi mogu donositi temeljem našeg stava. Želimo li ostaviti dojam pristupačnosti i otvorenosti za razgovor onda bi i naš fizički stav trebao biti u skladu s time – uspravnog stava tijela, podignute glave i otvorenog položaja ruku.
Ovo je samo jedan od svakodnevnih primjera kako komunikacija igra važnu ulogu u našem predstavljanju i odnosima s drugim ljudima. U komunikaciji do izražaja dolaze različiti oblici ponašanja koje možemo okarakterizirati kao agresivnost, pasivnu-agresiju, pasivnost i asertivnost. Iza svakog od ovih oblika ponašanja kriju se različita uvjerenja i ciljevi kojih nismo nužno uvijek svjesni, a koji se očituju u načinu na koji verbalno i neverbalno iskazujemo svoj stav.
Agresivan stav prepoznajemo po dominantnom, napadnom, glasnom i uvredljivom ponašanju kada osoba pod svaku cijenu želi dokazati da je u pravu i bez uvažavanja tuđih argumenata. Neverbalna komunikacija agresivnog ponašanja sastoji se od upiranja prstom, prekriženih ruku, buljenja, a u pozadini se kriju jake negativne emocije poput ljutnje i želje za osvetom. U kontaktu s osobom koja zauzima agresivan stav ljudi se uglavnom osjećaju povrijeđeno, poniženo i imaju potrebu braniti se.
Pasivno-agresivan stav karakterizira prikrivena agresija koja se očituje u podcjenjivanju, lažima, prevari, tračevima, ignoriranju, uz lažni smiješak izvana, a loše osjećaje iznutra. Znakovi neverbalne komunikacije koji odaju ovakvo ponašanje su zlovoljan izraz lica, slijeganje ramenima, mrštenje, polusmiješak i rezigniranost. Drugi ljudi u prisustvu osobe koja zauzima pasivno-agresivan stav osjećaju nelagodu, krivnju, agresiju i nisu sigurni što se ustvari događa u mislima te osobe.
Pasivno ponašanje je ono kada se želje, potrebe i misli ne izražavaju ili se izražavaju podcjenjivački uz prepuštanje odgovornosti drugim ljudima i potiskivanjem vlastitih potreba. Osobe koje zauzimaju pasivan stav čekaju da netko drugi riješi problem, često pronalaze izgovore zbog čega ne mogu nešto poduzeti, izbjegavaju neugodne situacije i bilo kakve konflikte. Neverbalni znakovi ovakvog ponašanja očituju se u stisnutim šakama, pogledu prema dolje i teškim uzdisanjem. U kontaktu s osobama koje se ponašaju pasivno drugi ljudi mogu se osjećati ljuto i frustrirano jer ne žele ispasti grubi i neprijateljski nastrojeni ako se suprotstave i izraze svoje mišljenje.
Asertivno ponašanje je ono koje se smatra zdravim stavom kojem je cilj u komunikaciji s drugima otkriti što je dobro, a ne tko je u pravu. Karakterizira ga jasan, direktan, čvrsti stav uz zauzimanje za svoja prava, ali uz uvažavanje tuđih prava i mišljenja. Tako osoba zadržava svoje samopoštovanje, brine o zadovoljenju svojih potreba i prava, dok istovremeno ne iskorištava niti dominira drugima. U neverbalnim znakovima prepoznaje se izravan kontakt očima, miran i staložen glas uz opušteni stav tijela. U komunikaciji s osobom asertivnog stava drugi ljudi osjećaju se slobodnima izraziti svoje mišljenje unatoč potencijalnim neslaganjima.
Na temelju ovih informacija, može se zaključiti da je asertivna komunikacija ona u kojoj i mi i druga osoba možemo slobodno izraziti svoje stavove uz uvažavanje tuđeg mišljenja, a tijekom koje se obje strane osjećaju ugodno i sigurno. Stoga je poželjno naučiti kako primjenjivati asertivan stav u svakodnevnoj komunikaciji.
Pet glavnih elemenata koji čine asertivan stav su:
- slušanje
- pokazivanje da smo razumjeli rečeno,
- iskazivanje što pritom mislimo i osjećamo,
- precizno definiranje što želimo da se dogodi,
- razmatranje mogućeg potencijalnog rješenja.
U tome nam može pomoći čarobna formulu asertivnog komuniciranja uz koju možemo izreći što mislimo, zauzeti se za sebe i pri tome sačuvati odnos s drugom osobom. Čarobna formula asertivnog komuniciranja glasi:
Kada ti __________________ (konkretno opisati ponašanje, bez etiketiranja)
Osjećam se _______________ (jasno iskazati svoje osjećaje)
Zato što _______________(objasniti zbog čega nam to ponašanje izaziva navedeni osjećaj)
Volio bih/voljela bih (ili želio bih/željela bih) ____________ (dati jasan primjer onoga što želimo da se dogodi).
Npr. Kada ti u razgovoru sa mnom počneš vikati i snažno mahati rukama, osjećam se uplašeno i tužno zato što se bojim reći ti svoje mišljenje i izraziti svoj stav. Voljela bih da sjednemo i u miru razgovaramo o našem problemu.
Ovakvim stavom i komunikacijom na proaktivan se način zauzimamo za sebe, dok istovremeno poštujemo drugu osobu. U tom slučaju naše se ponašanje temelji na razmišljanju i fleksibilnosti u odnosima s drugim ljudima s ciljem rješavanja problema, a ne pobjeđivanja druge osobe. Asertivne osobe znaju što žele i znaju kako to tražiti od drugih ljudi bez da ih povrijede ili dominiraju njima te imaju sposobnost kontroliranja i odabira prave reakcije u određenoj situaciji. Uz čarobnu formulu asertivnog komuniciranja možemo redovito vježbati asertivno ponašanje, koje iako nam nije urođeno, kroz praksu se može izgraditi i očvrsnuti.
Želite li podršku u razvoju komunikacijskih vještina i osobnom razvoju, slobodno mi se obratite putem Instagrama ili na mail: info@dunjahorvat.com.
