Bez brige, hrvatski jezik nije jedini koji se bori s degradacijom pismenosti.
Ulaskom u digitalno doba u kojem se informacije brzo izmijenjuju, ljudski jezik kao oblik komunikacije morao se prilagoditi novom okruženju – internetu i mobitelima.
Jezik možemo usporediti sa živim organizmom jer se, poput organizma, mijenja ovisno o vremenu i mediju u kojem se nalazi.
Baš kao i kod ljudi cilj jezika je da bude ekonomičan tj da se informacija brže prenese i upravo zbog te ekonomičnosti jezik se mijenja. Promjeni jezika ovisno o mediju, a i vremenu, mogli smo posvjedočiti pojavom skraćenica i emojija u 90-tima, eri chatova i razno raznih foruma, a zatim i SMS poruka na mobitelima.
Ideja je bila fantastična, i kako danas vidimo, vrlo uspješna, no osim što nam ovaj oblik ekonomičnosti jezika omogućuje instantnu komunikaciju, ona jezik degradira, a time korisnika čini malo neozbiljnim i/ili neprofesionalnim.
Najčešće gramatičke pogreške – Kako izbjeći “brukanje”?
Za sve postoji rješenje:
- dobra organizacija – ostavite dovoljno vremena ne samo za pisanje teksta već i za provjeru istog
- koncentriranje na jedan zadatak – ovo znaju već i ptice na grani, no samo da ponovimo, nemojte raditi više zadataka odjednom, jer iako ćete možda i uspjeti sve odraditi brže, koliko će pojedino rješenje biti kvalitetno?
- pomoć – ako si već ne možete priuštiti lektora, postoje programi koji provjeravaju pravopis te razni jezični portali. Jedan od portala koji možete posjetiti kada niste sigurni koristite li neku riječ ili izraz pravilno je Hrvatski jezični portal.
Moj skromni doprinos će biti ukazivanje na najčešće gramatičke pogreške.
1) Pričati i govoriti – nerazlikovanje ovih dvaju glagola je izrazito često. Uglavnom u svakodnevnom govoru koristimo ovaj prvi – pričati.
Umjesto rečenice “čuješ li što ti pričam” ispravno je reći “čuješ li što ti govorim”.
I dok vam u svakodnevnom govoru slušatelj neće zamjerati, za poslovne svrhe je bolje okristiti ispravan oblik.
2) Sljedeći i slijedeći
Sljedeći je prilog te se koristi kada želimo spomenuti da je nešto u slijedu:
Sljedeći tjedan idem na more, ova ponuda uključuje sljedeće:…
Slijedeći je glagol – slijedeći Marka ušao sam u dućan.
3) Jer i jel
Jer je vezik, jel je skraćenica od je li (isključivo za pitanja)
Nisam te nazvao jer sam spavao.
Je li (jel) dobra večera?
Preporučuje se korištenje samog glagola za početak pitanja.
Živiš li u Rijeci? umjesto Je li živiš u Rijeci?
Je li vrijedi sastanak u 11 sati? Vrijedi li sastanak u 11 sati?
4) Odvajanje pre- od pridjeva
Pre dobro, pre lijepo… je neispravno. Ispravno je predobro, prelijepo.
5) S ili sa
Sa se koristi i piše ispred svih riječi koje počinju sa c, z, s, ć, č, š i ž.
Igram se s mačkom, ali igram se sa sestrom.
Kriva je upotreba s ili sa u rečenicama kao što su kitila se sa cvijećem umjesto kitila se cvijećem ili otputovala je s autom (otputovala je autom).
6) Svi, svih ili sviju
U zadnje vrijeme je ovo postala popularna greška- krivo korištenje zamjenice sve
Pozdravljam svih u studiju. / Pozdravljam sve u studiju. Prva rečenica je neispravna.
7) Da li….
Ovaj oblik se smatrao nepravilnim još kasnih 90-tih
8) Latinski superlativi
Npr. najoptimalnije je neispravan oblik jer optimalno već je superlativ,
9) Samnom ili sa mnom
Ispravno je sa mnom jer se instrumental osobne zamjenice ja piše odvojeno od prijedloga.
10) Ne vrijedi se
Ovo se ne vrijedi je neispravno, ispravno bi bilo Ovo ne vrijedi.
Koja od ovih grešaka je i vaša “bolna točka”?
